Kako voziti po kiši

Vožnja po kiši, bilo kada ona pada „sitno“ ili lije kao iz kabla, ubraja se u najzahtjevnije izazove s kojima se suočava svaki vozač. Budući da mnogi olako shvataju otežane uslove koje nameću vlažni kolovozi, kiša je po pravilu direktno povezana s osjetno većim stopama saobraćajnih nezgoda. Šta nam je činiti za volanom dok „nebo plače“?

Uvijek kada kiša umije ulice Sarajeva i drugih gradova u Bosni i Hercegovini (uostalom i bilo gdje u svijetu), vozači se, kao omađijani, prosto raspadnu i u trenutku zaborave sve što su do tada znali o sigurnoj vožnji, strpljenju, vozačkom bontonu... Istina, vožnja po kiši, kao i vožnja po hladnom vremenu, može biti veliki izazov i za najiskusnije šofere; osim toga, povećava se i učestalost kvarova jer vlaga izaziva probleme s mnogim dijelovima automobila, ponajviše motorom i električnim i elektroničkim instalacijama. Jednostavno, sve što iole nije u redu s automobilom tada izlazi na vidjelo. Kada se tome pridodaju neizbježne saobraćajne gužve, nervoza i nepovoljni mikroklimatski uslovi u kabini (tropska džungla u malom), jasno je da priča ne sluti sretan kraj.

Bez obzira u kojem dijelu zemlje živite, izvjesno je da ćete u jednom trenutku morati voziti po kiši i vlažnim putevima. Osim vode, na asfaltu se mogu naći i druge tekućine koje mogu uveliko pokvariti užitak vožnje – gorivo, maziva, antifriz i sve druge masnoće koje se s vozila rasipaju po putu tokom cijele godine mogu, u kombinaciji s vodom, pretvoriti svaku vožnju u noćnu moru. Da ne govorimo o putevima van naselja i neodgovornim vozačima poljoprivrednih mašina koji ne čiste gume prije nego što stupe na kolovoz, nanoseći pritom veliku količinu zemlje koja će se s prvom kišom pretvoriti u paklenu blatnu mješavinu, klizaviju i od leda.

Znajući na koji način mokri putevi i smanjena vidljivost mogu uticati na upravljivost, vozači uglavnom instinktivno usporavaju kretanje, i to jeste najvažnije. Međutim, iako je smanjenje brzine ključni element sigurne vožnje po vlažnom vremenu, treba razmotriti još mjera predostrožnosti na koje ovom prilikom skrećemo pažnju.

Sačekajte da se vrijeme poboljša

Ako baš ne „gori“ pod nogama ili se osjećate neprijatno dok vozite po kiši, pokušajte odložiti putovanje ili koristite javni prijevoz dok se vremenski uslovi ne normaliziraju. Nema razloga da dovodite sebe i putnike u opasnost ako vožnja po mokrom putu nije apsolutno neophodna. Pored toga, radi dobre koncentracije, morate se dobro odmoriti i sjesti za volan potpuno „čiste glave“.

Provjerite signalizaciju, brisače i gume

Provjerite tehničku ispravnost automobila prije nego što se otisnete mokrim kolovozima i potrudite se da obavite proljetno spremanje. Pregledajte sistem za osvjetljenje – farove, stražnja svjetla, pokazivače pravca i prskalice i brisače da biste bili sigurni da rade pravilno. Provjerite i gazni sloj pneumatika, jer „ćelave“ gume ostvaruju značajno manje performanse na vlažnom putu. Skloni smo gume uzimati zdravo za gotovo, ali one su vjerovatno najvažniji dio vozila kada je u pitanju upravljanje; naime, gazni sloj pomaže pri eliminaciji vode između gume i puta, tako da dublje šare uklanjaju više vode, odnosno osiguravaju bolju vučnu silu. Poželjno je i da zimske gume zamijenite ljetnim, jer one bolje funkcioniraju u kišnim uslovima.

Jednom mjesečno ili češće očistite vanjsku i unutrašnju stranu vjetrobrana i prozora i provjerite jesu li metlice brisača istrošene, tj. naliježu li dobro na staklo ili ostavljaju „mokar trag“. Provjerite nivo tekućine za pranje vjetrobranskog stakla jednom sedmično. Svakako razmislite i o novim podnim prostirkama, uz preporuku da nabavite one koje su skrojene po mjeri vašeg automobila.

Usporite!

I opet – usporite! Ne samo da se trebate pridržavati postavljenog ograničenja brzine, već biste trebali voziti znatno sporije nego inače. Vrijeme reakcije vozila je u cjelini duže kada je izloženo vlažnom okruženju, a posebno kočioni sistem gubi na efikasnosti. Nažalost, mnogi ljudi voze prebrzo i po mokrim putevima i tako nepotrebno rizikuju – gume mogu izgubiti kontakt s putem pri brzini od samo 50 km/h, što značajno otežava kontrolu nad automobilom. Stručnjaci savjetuju da ostavite najmanje pet sekundi razdaljine između vašeg i vozila ispred vas i obavezno usporite prije nego što dođete do mjesta koje je pokriveno vodom i prije nego što započnete skretanje.

Planiranje rute je još jedna taktika koja vam može sačuvati vrijeme i živce. Odvojite trenutak prije nego što stavite vozilo u pogon da razmislite o putanji kojom ćete ići do cilja. Ako vas put vodi kroz nisko postavljene podvožnjake ispod mosta ili pored jaraka koji su skloni plavljenju, bilo bi mudro da razmotrite alternativne pravce.

Uključite farove

Iako zakon nameće obavezu korištenja oborenih svjetala i tokom dana, vožnja po kiši daje dodatnu važnost ovoj stavki. Uključivanjem farova značajno povećavate vidljivost vozila i mogućnost da vas drugi vozači blagovremeno uoče na putu.  Mnogi noviji automobili, pored senzora za kišu imaju podešavanja za automatsko uključivanje farova kada se nebo zatamni ili kada su brisači uključeni, ali svakako je bolje da uzmete stvar u svoje ruke.

Izbjegavajte korištenje dugih svjetala i maglenki, jer će se njihova svjetlost reflektirati od mokre površine i iritirati kako vas, tako i druge učesnike u saobraćaju. Obrišite svu prljavštinu s farova, kočionih svjetala, pokazivača pravca i stražnjih svjetala kako bi vas drugi vozači mogli bolje vidjeti.

Koristite brisače

To se zdravorazumski podrazumijeva, reći ćete. Međutim, neki vozači zaboravljaju uključiti brisače na laganoj kiši ili ih aktiviraju ručno prekidačem tek kada se nakupi mnogo vode na staklu. Moderni brisači imaju najmanje tri brzine rada, koju je lako prilagoditi intenzitetu padavina. Metlice brisača trebaju raditi tako da gumica u jednom potezu ukloni tekućinu s vjetrobranskog stakla, ne ostavljajući pritom tragove. Neravnomjerno čišćenje, škripanje i „skakutanje“ metlica su pouzdani znaci da je došlo vrijeme za zamjenu. Postavljanje novih metlica je jednostavan projekt tipa „uradi sam“, ali u tome vam mogu pomoći i radnici na benzinskoj pumpi ili u prodavnici automobilskih dijelova. Ako očekujete česte i jake pljuskove, razmislite o nanošenju specijalnih vodoodbojnih premaza na vjetrobransko staklo.

Održavajte sigurno odstojanje

Budući da je efikasnost kočionog sistema tokom kiše lošija, kao i da je vrijeme reakcije vozača dodatno produženo, održavanje sigurne razdaljine između vas i vozila ispred je od ključnog značaja. Poželjno je održavati razdaljinu od nekoliko dužina automobila.

Ako vozite na auto-putu ili putu s nekoliko traka, pokušajte uvijek držati otvoren prostor na najmanje jednoj strani vozila. Tako ćete se, ako se ispred vas desi nešto nepredviđeno i nemate dovoljno vremena za kočenje, moći odmah pomjeriti lijevo ili desno. Pošto se voda obično nakuplja u vanjskim trakama, preporučljivo je da vozite srednjom trakom. Pored toga, držite se što dalje od velikih kamiona ili autobusa jer oni mogu nabaciti veliku količinu vode i prljavštine, što može umnogome smanjiti preglednost (tu su još i blato i kamenčići koji mogu oštetiti vjetrobransko staklo).

Ako kiša pada toliko jako da ne vidite prst pred okom, pronađite sigurno mjesto da se zaustavite i sačekajte da pljusak prestane. Uključite sva četiri pokazivača pravca kako bi drugi automobili mogli vidjeti da ste se zaustavili sa strane puta.

Izbjegavajte naglo kočenje

Gledajte da usporite vozilo tako što ćete skinuti nogu s papučice gasa ranije nego što to inače radite. Kada ubrzavate, skrećete ili kočite, radite to glatko i ravnomjerno kako biste zadržali maksimalnu kontrolu (nemojte trzati volan, forsirati pedale ili kasno kočiti).

Sistemi protiv blokiranja kočnica (ABS) postali su prilično „pametni“ u posljednjih nekoliko godina, tako da se vozači mogu osloniti na sigurnosne sisteme prilikom naglog kočenja. ABS sistemi obično rade skupa s programima za kontrolu stabilnosti kako bi nadgledali nivoe prianjanja i osigurali da se čak i nagla zaustavljanja sigurno obavljaju. Ako vozite automobil bez ABS-a, isprekidanim kočenjem („sjeckanjem“ pedale kočnice) spriječite ćete blokiranje točkova i zaustaviti se na najsigurniji način.

Ne koristite tempomat

Podizanje noge s papučice gasa prenosi težinu na prednji dio automobila i usporava vozilo u dovoljnoj mjeri da se zadrži kontrola i tokom jačeg kočenja. Međutim, kada je uključen tempomat, automobil neće reagirati sve dok ne pritisnete kočnicu, pa će prebacivanje težine ići brže, uz veću mogućnost za gubitak kontrole. Druga opasnost je akvaplaning, o kojem će više riječi biti u nastavku.

Pazite na stajaću vodu

Prolazak kroz bare neprilagođenom brzinom može biti izuzetno opasan. Prije svega, to može dovesti do akvaplaninga, odnosno gubitka kontakta gume i asfalta (potrebno je da voda bude duboka svega nekoliko centimetara). Pored toga, vožnja kroz stajaću vodu može i oštetiti dijelove motora i njegove električne komponente, pa zato valja odoljeti svakom iskušenju da se vozilom prođe kroz baru koja potpuno prekriva oznake na putu. Ako baš nemate izbora, idite toliko sporo da u svakom trenutku možete izaći iz bare ili se okrenuti ako ustanovite da je voda preduboka. Uvijek treba imati na umu i mogućnost da se u barama kriju i kobne udarne rupe.

• Šta je akvaplaning? Akvaplaning je jedna od najvećih opasnosti pri vožnji po vlažnim kolovozima. Radi se o pojavi koja nastaje kada vozilo ne može istisnuti svu vodu koja se nakuplja ispod guma, tako da se formira sloj tekućine koji potpuno odvaja gumu od puta. U takvim situacijama kolovoz postaje klizav kao da je zaleđen i automobil gubi upravljivost (to se dešava već pri brzini od oko 50 km/h) – praktično, „surfa“ na vodi. Mnogi vozači, nažalost, nisu svjesni kolika opasnost vreba od akvaplaninga pa često dolazi do saobraćajnih nezgoda. Paniku koju izaziva spoznaja da automobil ne reagira na komande volanom treba izbjeći laganim skidanjem noge s papučice gasa i usmjeravanjem vozila u pravcu kojim se treba kretati, bez iznenadnih skretanja ili naglog kočenja. Vjerovatnoća pojave akvaplaninga se smanjuje uz smanjenje brzine kretanja i porast dubine gaznog sloja guma. (Sve više se govori i o savremenom sistemu Aquaplaning Intelligent System – AIS, koji je dizajniran tako da prepozna opasnost od akvaplaninga prije nego što do njega dođe i mlazom vode ispred prednjih točkova „razbija“ višak vode na podlozi te time sprečava gubitak kontakta gume s podlogom).

Provjetrite automobil

Kiša izaziva povećanje koncentracije vodene pare u zraku, odnosno do porasta nivoa vlažnosti. Primijetit ćete da se prozori u vozilu brže zamagljuju kada upravljate vozilom dok pada kiša. Moderni sistemi za ventilaciju i klimatizaciju automobila imaju funkciju koja smanjuje zamagljivanje, ali nekada ni oni nisu dovoljno efikasni. U zavisnosti od razlike temperature unutar vozila i temperature vanjskog zraka, kiša može veoma brzo dovesti do zamagljivanja prozora. U tom slučaju treba koristiti klima-uređaj tako da što bolje uskladi temperaturu između te dvije sredine.

* * *

Ostati siguran tokom vožnje po kiši je zapravo jednostavan poduhvat ako se svjesno trudite da primijenite spomenute mjere predostrožnosti. Smanjenje brzine i uključivanje svjetala su dva najjednostavnija i najefikasnija načina za povećanje nivoa sigurnosti, ali za potpunu sigurnost gledajte da ispunite i ostale korake.