Svako godišnje doba automobilima donosi neke probleme, a ljeto ima naročito bogat repertoar izazova. Kombinacija toplote, oštećenja na kolovozu i duge vožnje tokom ljetnih putovanja doprinosi bržem trošenju dijelova i komponenti mnogih sistema u automobilu.
Ljeta u Bosni i Hercegovini postaju sve toplija, a temperature redovno dostižu 35 °C. Iako je to odlična vijest za kupače i djecu na ljetnom raspustu, ona je daleko od idealne za četvorotočkaše. Statistički podaci pokazuju da se učestalost servisnih intervencija na putevima tokom toplih mjeseci povećava za 20%, a na nekim dionicama i preko 30%. Pored toga, vjerovatnoća da će se automobil pregrijati je čak za 50% veća tokom ljeta!
Toplota i automobili: šta se zapravo dešava
Uprkos tome što su savremeni automobili konstruirani tako da izdrže ekstremne promjene temperature, produženo izlaganje veoma niskim ili visokim temperaturama uvijek može izazvati određene probleme. Tokom ljetnih mjeseci mnogi vozači svjesno ili nesvjesno zanemaruju redovno održavanje svojih automobila, misleći da toplo vrijeme izaziva manje problema od hladnog. Iako je zima uistinu najteži period za vozače, poštivanje režima redovnog održavanja tokom ljeta je od ključnog značaja. Na primjer, vjerovatnoća da će pritisak u gumama opasti je 20% veća kada je vruće. Pored toga, problemi s kvačilom i pratećim dijelovima su znatno češći u tom periodu, jer ekstremna toplota izaziva dodatno habanje komponenti tog sistema. O svim mogućnostima za pregrijavanje motora da i ne govorimo.
Prekomjerna toplota može oštetiti različite dijelove vozila, što će na kraju uticati na njegove performanse i/ili sigurnost. Najčešći problemi s kojim se vozila suočavaju tokom ljeta uključuju sljedeće komponente: gume, hladnjak, klima uređaj, akumulator, motorno ulje i druge tekućine u automobilu.
Akumulator
Mnogi ljudi smatraju da je hladnoća najveći neprijatelj automobilskih akumulatora, ali ljetna vrućina je zapravo opasnija. Na ekstremnim vrućinama tekućine unutar elektrolita akumulatora mogu se početi zagrijavati i isparavati. To može izazvati velika oštećenja unutrašnjosti akumulatora, smanjenje njegovog kapaciteta pa čak i potpuno otkazivanje.
Pored toga, visoke temperature mogu ubrzati proces korodiranja. Korozija će nepovratno oštetiti unutrašnju strukturu akumulatora.
Pregrijavanje motora
Nema sumnje da vruće vrijeme može izazvati pregrijavanje motora. Sistemi za hlađenje motora mogu biti veoma složeni, s mnogo dijelova koji bi se mogli pokvariti i dovesti do zagrijavanja do nivoa koji predstavlja opasnost po strukturu motora i njegovih dijelova. Čak i obična pukotina u crijevu može izazvati curenje rashladne tekućine u vozilo ili van njega, a bez odgovarajućeg nivoa rashladne tekućine neće proći mnogo vremena prije nego što se vozilo zaustavi kraj puta. Zato treba strogo voditi računa o nivou tekućina u automobilu. Provjeravanje ima li vozilo svježu rashladnu tekućinu i čisto ulje, kao i radi li sistem hlađenja ispravno treba biti na spisku obaveznih aktivnosti svakog vozača prije početka ljeta.
Sistemi za hlađenje se oslanjaju na rashladnu tekućinu/antifriz da bi svi dijelovi motora bili adekvatno ohlađeni. Po toplom danu, ta tekućina cirkulira oko motora na višoj temperaturi, što može dovesti do neadekvatnog hlađenja i pregrijavanja, odnosno otkazivanja nekih dijelova motora. Veća je vjerovatnoća da će se problemi sa sistemom hlađenja pojaviti tokom vožnje pri maloj brzini, kada manje vazduha cirkulira kroz ventilator hladnjaka na prednjem dijelu automobila.
Provjerite je li sistem hlađenja u vašem vozilu dopunjen visokokvalitetnom rashladnom tekućinom/antifrizom, kao i je li termostat ispravan. Budući da se radna temperatura motora može povećati i iznad 90 °C, važno je koristiti rashladnu tekućinu koja pruža zaštitu od ključanja.
Gume
Automobilske gume i toplo vrijeme ne idu skupa. To je zato što toplota dovodi do širenja zraka u gumama, izazivajući prekomjerno napuhavanje i, u ekstremnim okolnostima, izbočenje zida gume (zbog fluktuacija temperature - kada poslije veoma toplih dana slijede hladnije noći - pritisak zraka u gumama može uticati na to da se one lakše oštete i troše). Probušene gume u ljetnim mjesecima su veoma čest prizor na putevima. Vruć i „zgužvan“ asfalt, rupe zaostale od zime i česti radovi na sanaciji kolovoza mogu izazvati pravu pustoš na gumama (vjerovatnoća oštećenja guma raste kada su napumpane do tačke maksimalnog pritiska, uslijed dodatnog opterećenja).
Provjerite jesu li vam gume pravilno napumpane i ne zaboravite provjeriti njihovu istrošenost; vodite računa o tome da ne koristite zimske gume tokom cijelog ljeta. Pritisak je najbolje provjeravati svake druge sedmice ili u kraćim vremenskim intervalima ako mnogo vozite ili vam predstoji duže putovanje. Posljedice dugotrajnog toplog vremena mogle bi dovesti do toga da pritisak u gumama znatno poraste, što predstavlja rizik od ispuhivanja. Ne zaboravite da su gume garant sigurne vožnje.
Ostali problemi
Pored navedenih „glavnih“ problema koje donose visoke temperature, ima još nekoliko „slabih karika“ na koje treba obratiti pažnju.
Istrošene metlice brisača. Metlice brisača se mogu brzo istrošiti uslijed prekomjerne upotrebe tokom varljivih ljetnih mjeseci praćenih čestim pljuskovima i pojavom krupne prašine ili pijeska na vjetrobranskom staklu. Zamijenite brisače kada se istroše kako biste osigurali optimalnu vidljivost.
Kvarovi klima uređaja. Ljeto je najgori moment u kome klima uređaj može otkazati poslušnost, a Murphy se pobrinuo da se to upravo najčešće i dešava u tom periodu. Pregled i servisiranje klima uređaja prepustite stručnim osobama jer je tako lakše i jeftinije. Pročitajte više o pravilnom korištenju i održavanju klima uređaja u automobilu.
Problem s vjetrobranom. Ljeto podrazumijeva više kilometara u točkovima, a s njima i veće šanse za oštećenje vjetrobranskog stakla. Kada se na vjetrobranu pojavi pukotina, visoke temperature udružene s promjenama temperature tokom noći pogoršat će taj problem prije nego što pročitate sve o automobilskim staklima (pukotine na staklu se brze šire tokom toplih dana).
Problemi pri pokretanju automobila. Na jakoj vrućini automobil može imati poteškoća pri pokretanju, uslijed problema s dovodom goriva. Naime, gorivo ne cirkulira dobro kada je motor previše zagrijan.
Pucanje klinastog remena. Klinasti remen omogućava napajanje servo upravljača, sistema klimatizacije i alternatora. Ljetne vrućine mogu dovesti do pucanja remena, što znači da bi komponente koje se oslanjaju na njegovu funkciju također otkazale.
Curenje goriva. Toplota uzrokuje da tečno gorivo u rezervoaru isparava. Zarobljena para izaziva porast pritiska u rezervoaru za gorivo, a taj višak pritiska zatim „bježi“ kroz sistem crijeva koji sprečava kvarove motora i produžava životni vijek automobila kada su temperature neuobičajeno visoke. Ako je u sistemu neko crijevo napuklo, ispareno gorivo će se gubiti curenjem i to će se preslikati na povećanje potrošnje. U tom slučaju obično se uključuje omražena lampica za provjeru motora.
Sažetak - šta treba provjeriti
- Provjerite akumulator dva puta godišnje. Testirajte njegov kapacitet i provjerite je li ispravno postavljen kako bi se oštećenja izazvana vibracijama svela na minimum. Očistite akumulator od korozije, posebno oko elektroda. Ako vam je akumulator „na izdisaju“, promijenite ga prije nego što se sasvim isprazni.
- Provjerite pritisak i stanje guma barem jednom mjesečno. Pritisak u gumama uvijek provjeravajte kad se automobil malo „odmori“, jer je mjerenje manje tačno kada se obavlja odmah nakon vožnje. Ne zaboravite provjeriti i habanje guma.
- Održavajte sistem za hlađenje motora. Rashladna tekućina štiti hladnjak i unutrašnje komponente motora i pošto se ona vremenom degradira, treba je promijeniti. Gumene komponente sistema za hlađenje također se oštećuju na ekstremnoj vrućini. Zato bi vozači trebali pregledati cijevi, crijeva i pogonske remene kako bi provjerili ima li na njima pukotina, izbočina, smekšanih područja ili drugih znakova oštećenja.
- Zamijenite motorno ulje. Tokom ljeta, ulje koje cirkulira u motoru će se malo „istanjiti“ zbog vrućine. To može značiti da neki dijelovi motora neće dobiti potrebnu zaštitu, što povećava opasnost od oštećenja motora. Dobro je promijeniti ulje u automobilu neposredno prije ljeta.
- Dopunite tekućine. Većina tekućina u automobilu ne samo da podmazuje, već ujedno služi kao rashladna tekućina tako što odvodi toplotu od kritičnih komponenti. Kada je nivo tekućine nizak, taj efekt hlađenja se smanjuje. Provjerite sve tekućine u vozilu, uključujući rashladnu tekućinu motora/hladnjaka, motorno ulje, ulje za mjenjač, tekućinu za servo upravljač i kočiono ulje kako biste bili sigurni da su napunjene do odgovarajućeg nivoa.
A šta je normalno tokom ljeta?
Osim spomenutih kvarova čija učestalost raste s porastom žive u termometru, postoje i neke pojave koje mogu izgledati kao da potiču od nekog kvara, ali su zapravo normalna pojava.
Iz automobila kapa voda / tekućina. Mnogi ljudi se uznemire kada vide da se ispod automobila nakuplja tekućina kada se parkiraju. Također se ponekad vidi kako voda kapa iz automobila u pokretu. To je izazvano radom sistema klimatizacije – u pitanju je kondenzirana voda koja kapa iz isparivača i to je sasvim uobičajeno.
Dim iz ventilacijskih otvora. Oblaci bijelog dima koji izlaze iz ventilacijskih otvora kada pokrenemo automobil obično nisu razlog za brigu jer nastaju djelovanjem klima uređaja.
Glasni zvukovi iz motornog prostora. U sporom prometu povremeno se može čuti čudan, često glasan i iritirajući zvuk ispod haube koji ubrzo prestaje, da bi se tokom nekoliko narednih minuta ponovo javio. Izvor te buke je ventilator hladnjaka koji se uključuje i isključuje ovisno o temperaturi rashladne tekućine. Radi uštede goriva, ventilator ne radi stalno, već se aktivira kada temperatura vode u motoru dostigne određen nivo. Kada je vozilo u pokretu, protok zraka kroz rešetku hladnjaka osigurava adekvatno hlađenje i u tom slučaju ventilator se ne uključuje. Pročitajte još koji se sve čudni zvuci iz automobila mogu javiti.
Automobil postaje ljepljiv. Ako ljeti parkirate ispod drveta koje stvara smolu (najčešće četinari), možda ćete primijetiti sok s drveta koji se nakupio u sitnim ljepljivim kapljicama po čitavom automobilu. Ako se ne ukloni, taj sok će se stvrdnuti i može prouzrokovati oštećenje boje: najbolje ga je ukloniti s puno vode i vrućim rastvorom šampona. Za čišćenje vjetrobranskog stakla potrebna je kvalitetna ljetna tekućina (i funkcionalne metlice brisača).
Automobil postaje sporiji. Osjetljivi vozači mogu primijetiti da se njihov automobil ponaša više letargično u ljetnim mjesecima, posebno ako je motor manji i nedovoljno jak. Ubrzanje može izgledati sporije, a reakcija na papučicu gasa ne toliko oštra kao zimi. To je zato što je zagrijani ljetni zrak manje gust od zimskog (v. okvir). Razlika nije velika, ali ipak umanjuje performanse motora, a također može uticati i na uštedu goriva.
Zašto je motor ljeti tako lijen?
Ako vam se čini da performanse vašeg ljubimca blago opadaju kako temperature zraka rastu, ne brinite – niste ludi. Temperatura zraka utiče na motor na različite načine, a pad performansi po vrućem vremenu gotovo je nemoguće u potpunosti spriječiti – srećom, to ne znači nužno da postoji problem s vozilom.
Stariji automobili, obično oni s karburatorima, radili bi bolje po hladnom vremenu. To je zato što je hladniji zrak gušći zbog čega u motor dospijeva više molekula zraka u komori za sagorijevanje. Čak i s današnjim modernim automobilima dešava se slično, mada elektronski senzori mogu mjeriti protok i temperaturu zraka i po potrebi kompenzirati gubitak gustoće zraka (neki noviji modeli čak koriste sistem klimatizacije kako bi prethodno ohladili usisani zrak prije nego što uđe u motor).
Osim mehaničkih problema, na performanse motora utiče i njegova temperatura. Ulje, rashladna tekućina i ventilatori pomažu u održavanju motora na sigurnoj radnoj temperaturi, ali i temperatura okoline igra važnu ulogu. Motori se oslanjaju na precizno podešen odnos zraka i goriva u smjesi da bi radili glatko i efikasno. Previše ili premalo goriva predstavlja problem, a ECU
(upravljačka jedinica motora) prati količinu i kvalitet zraka koji ulazi u usis i prilagođava dotok goriva.
Tokom ljeta, kada je zrak rjeđi (manje molekula kisika u istoj zapremini) motor gubi snagu pokušavajući da nadoknadi razliku u sastavu smjese. Drugi problem s toplim zrakom je što on može raspršiti više čestica vode kada je vlažan, što dodatno istiskuje kisik – to je posebno izraženo kod motora s turbo punjačem. Da bi se spriječio nastanak bogate smjese (previše goriva), sistem šalje manje goriva u komoru za sagorijevanje, a ECU podešava tajming. Sve to negativno utiče na performanse. Dodatno slabljenje performansi izaziva klima uređaj, čiji kompresor tokom rada koristi direktnu snagu motora i predstavlja dodatno opterećenje.
Da biste pomogli motoru da se bori s ljetnim suncem, uvijek vodite računa da se ulje mijenja u redovnim intervalima te da se dolijeva rashladna tekućina. Pored toga, provjerite ventilator hladnjaka kako biste bili sigurni da je u dobrom stanju i da će se uključiti kada zatreba (neki modeli imaju dvije brzine rada i treba provjeriti da se obje aktiviraju). Provjerite remene kako biste bili sigurni da nisu istrošeni i da ne proklizavaju. Pored toga, promjenom filtera za zrak u kabini povećava se efikasnost klima uređaja i smanjuje opterećenje motora.
