Prvi brisači su se pokretali ručno pomjeranjem poluge unutar automobila naprijed-nazad. Danas električne brisače uglavnom uzimamo zdravo za gotovo, iako imaju veoma važnu ulogu u sigurnosti. Koji mehanizam predstavlja osnovu sistema za pranje vjetrobranskog stakla?
Brisači se koriste na vjetrobranskim staklima automobila, farovima nekih modela automobila, vozovima, avionima, pa čak i na space shuttleu. U pitanju je uređaj koji čisti vodu, snijeg ili blato s vjetrobranskog stakla vozila i na taj način vozaču osigurava neophodnu vidljivost puta i okoline. Brisači se uglavnom postavljaju na prednje vjetrobransko staklo, ali sve više i na stražnje, pretežno kod modela koji imaju „peta vrata“, odnosno prtljažni prostor povezan s unutrašnjošću vozila. S druge strane, na sedanima stražnjeg brisača uglavnom nema i u tom slučaju se za čišćenje stakla oslanjamo na atmosferske uslove (snijeg, kišu, vjetar), odnosno grijače stakala.
Skoro svi savremeni mehanizmi brisača koriste električni motor za svoj rad. U nekim slučajevima koriste se i pneumatski pogoni za ručice brisača. Najnoviji sistemi obuhvataju senzore za kišu koji detektiraju kišne kapi na vjetrobranu i automatski uključuju brisače, u načinu rada koji odgovara uslovima, odnosno intenzitetu padavina.
Ko je izmislio brisač?
U literaturi se spominje više imena koje su posredno ili neposredno zadužila vozače izumom brisača, ali najveće zasluge pripadaju američkoj pronalazačici Mary Anderson. Ona je osmislila prvi operativni brisač još daleke 1903. godine. U svom patentu označila je brisač kao „uređaj za čišćenje prozora“ i tako stavila tačku na eru tokom koje su vozači ručno čistili vjetrobran izlazeći iz automobila.
Komponente brisača
Mehanizam brisača se sastoji od nekoliko glavnih komponenti:
- Motor brisača: najčešće je u pitanju elektromotor koji pokreće veze mehanizma brisača, što dovodi do kretanja metlica brisača po vjetrobranskom staklu. Uobičajeni motor brisača koristi magnet s reduktorom – sa stalnim feritnim magnetom ili namotanim rotorom koji koristi zavojnicu za proizvodnju elektromagneta. U posljednje vrijeme češće se koriste motori s feritnim magnetima jer imaju manje gabarite i pogodni su za postavljanje na bilo kojem tipu automobila.
- Sistem poluga brisača: u pitanju je vezni dio sistema koji obavlja dvije glavne funkcije: drži ruku i metlicu brisača u odgovarajućem položaju i tako održava pravilan kontakt između metlice i vjetrobranskog stakla. Drugo, pretvara rotacijsko kretanje motora u odgovarajući oblik kretanja ručice brisača naprijed-nazad, koristeći posebni pužni zupčanik (ručica brisača radi u polukrugu oko osovine).
- Nosač metlice brisača: predstavlja vezu između poluge brisača i metlice brisača i ponekad se naziva i ruka brisača.
- Metlice brisača: Metlice se sastoje od rama i gumenog dijela koji je u kontaktu sa staklom. Pored toga, one imaju pričvršćenu metalnu stezaljku koja pomaže u održavanju ravnomjernog pritiska na sječivo metlice.
Dijelovi sistema za pranje vjetrobranskog stakla obuhvataju još i pomoćne sisteme koji pomažu brisačima u radu: to su pumpa za tekućinu za pranje vjetrobranskog stakla , prskalica za vjetrobran i, naravno, odgovarajuća tekućina za pranje. Kod modela s brisačima montiranim na staklo prednjih farova postoji i odgovarajuća pumpa za tekućinu za pranje farova.
Kako rade brisači
Kada je prekidač brisača u isključenom položaju, brisač neće raditi. Kada je prekidač brisača u načinu rada malom brzinom, brisač će raditi pri maloj brzini. U skladu s tim, kada je prekidač brisača u načinu rada velikom brzinom, brisač će raditi maksimalnom brzinom. Kod većine automobila postoji i režim automatskog povremenog aktiviranja brisača u pravilnim vremenskim razmacima i on se koristi kada je intenzitet padavina mali ili kada je kolovoz vlažan.
Potrebna je velika sila da bi se metlice brisača brzo kretale naprijed-nazad preko vjetrobranskog stakla. Da bi se stvorila takva sila, na izlazu elektromotora je posebni pužni zupčanik koji povećava obrtni moment motora za otprilike pedeset puta, uz istovremeno smanjivanje izlazne brzine elektromotora za pedeset puta. Dobijena sila koristi se za pokretanje veznog mehanizma koji brisače pomjera naprijed-nazad.
Unutar sklopa motora/zupčanika je elektronsko kolo koje detektira kada su brisači u donjem položaju. Kolo održava napajanje brisača dok se ne zaustave na dnu vjetrobranskog stakla, a zatim prekida napajanje motora. To kolo također zaustavlja brisače u međupoložaju kada su na povremenom podešavanju.
Metlice brisača
Kada su metlice nove, guma od koje su napravljene je čvrsta, ali elastična i ne ostavlja nikakve tragove na vjetrobranskom staklu. Kada guma na metlicama „ostari“, tj. promijeni prvobitna svojstva pod uticajem radnog naprezanja i atmosferskih prilika (promjene temperature, odnosno izloženost suncu i mrazu, vlazi i česticama) na njoj se formiraju zarezi i pukotine, na ivicama se nakuplja prljavština i guma više ne naliježe čvrsto na prozor te ostavlja tragove poslije brisanja. Ponekad se guma na metlicama može kratkotrajno „osvježiti“ tako što se rubovi obrišu krpom natopljenom u sredstvo za čišćenje prozora.
Neki proizvođači brisača prave posebnu zimsku metlicu s gumenim podnožjem koje pokriva sklop ruke kako bi se spriječilo nagomilavanje snijega i leda.
Dizajn brisača
Većina automobila ima sličan osnovni dizajn brisača: dvije metlice se pomjeraju skupa kako bi očistile vjetrobransko staklo. Jedna od lopatica kreće od tačke blizu vozačeve strane automobila, dok druga prolazi blizu sredine vjetrobranskog stakla. To je tzv. tandem sistem koji osigurava čišćenje velike površine vjetrobranskog stakla u vidnom polju vozača.
Naravno, postoje i drugačija rešenja. Mercedes često koristi jednu ruku brisača koja se produžava i uvlači dok prelazi preko prozora – to je jednokraki sistem. Taj dizajn također pruža dobru pokrivenost, ali je kompliciraniji od standardnih sistema s dvostrukim brisačima. Neki automobili koriste metlice brisača koje su postavljene na suprotnim stranama vjetrobranskog stakla i kreću se u suprotnom smjeru, a neka vozila imaju samo jedan brisač postavljen u sredini. Ti sistemi ne pružaju toliku pokrivenost kao standardni sistem s dvije metlice.
Brisači koji „osjećaju“ kišu
Proizvođači automobila su u prošlosti pokušavali nekako ukloniti brisače ili barem automatski kontrolirati njihov rad. Neka od rješenja obuhvatala su detektiranje vibracija izazvanih pojedinačnim kapljicama kiše koje udaraju u vjetrobran, zatim nanošenje specijalnih hidrofobnih premaza koji nisu dozvoljavali stvaranje kapi ili čak ultrazvučno vibriranje vjetrobranskog stakla kako bi se kapljice razbile tako da ih uopće ne treba brisati. Kao što se moglo očekivati, ti komplicirani sistemi su pravili više problema nego što su ih rješavali i ubrzo su napušteni.
Savremeni sistemi brisača koji detektiraju kišu koriste senzor koji se postavlja iza vjetrobranskog stakla. On šalje snop infracrvene svjetlosti koja se, kada na vjetrobranskom staklu ima kapljica, reflektira natrag pod različitim uglovima – ako na staklu ima kapljica vode, one reflektiraju svjetlost u različitim pravcima. Što je staklo vlažnije, u senzor se vraća manje svjetlosti. To sistemu govori da aktivira brisače, kao i da prilagodi brzinu i frekvenciju rada brisača na osnovu intenziteta padavina u kombinaciji s brzinom vozila. To je odlična pogodnost i potencijalno prava sigurnosna prednost kada vozite po jakoj kiši po mračnom putu.
Stražnjim brisačima na SUV i hatchback vozilima se upravlja ručno, jer ne postoji potreba da se stražnje staklo drži čistim tokom vožnje. Na mnogim savremenim vozilima stražnji brisači će se automatski aktivirati kada su uključeni prednji brisači i kada je mjenjač prebačen u stepen prijenosa za vožnju unatrag.
Savjeti za održavanje brisača vjetrobranskog stakla
Sistemi brisača vjetrobranskog stakla dizajnirani su da obrišu stakla čak 1,5 miliona puta tokom radnog vijeka! To, međutim, ne znači da im taj vijek ne možemo dodatno produžiti ako se pridržavamo sljedećih jednostavnih savjeta:
- Uvijek očistite metlice brisača prije ulaska u automobil.
- Ako vozilo treba stajati na otvorenom tokom dužeg vremenskog perioda, podignite ručicu brisača tako da se izbjegne kontakt između metlice brisača i vjetrobranskog stakla. Ta praksa pomaže da se smanji stvrdnjavanje gumene metlice uslijed kontakta s toplim vjetrobranom.
- Odmah zamijenite oštećene ili stvrdnute metlice brisača.
Česta pitanja o brisačima
Kako da znam veličinu brisača vjetrobranskog stakla?
Veličinu brisača vjetrobranskog stakla možete provjeriti u uputama za korištenje vozila ili možete posjetiti prodavnicu automobilskih delova i koristiti vodič u prodavnici kako biste pronašli ono što odgovara vašem vozilu. Pored toga, možete izmjeriti brisače koje trenutno imate.
Mogu li sam promijeniti metlice brisača?
Naravno - to je prilično jednostavan zahvat. Skoro svaki vlasnik automobila može sam promijeniti metlice brisača.
Koliko košta zamjena brisača?
Zamjena metlica brisača u servisu može koštati više nego što biste očekivali, ali serviser će vam često izvršiti zamjenu kao gratis uslugu uz neku drugu intervenciju. Naravno, ako ga lijepo zamolite.
Je je važno koju tekućinu za brisače koristim?
Sve dok ne koristite samo vodu, svaka tekućina za brisače bi trebala dobro služiti. Ako živite u području s hladnom klimom – uključujući i naš region tokom zimskih mjeseci – trebat će vam tekućina koja se ne smrzava na niskim temperaturama. Naime, čim temperatura padne ispod nule sistem za pranje stakala će se zalediti i nećete ga moći koristiti sve dok se sasvim ne odledi. Pored toga, rizikujete pucanje posude za tekućinu, cijevi i prskalica, a u najgorem slučaju i kvar na pumpi za tekućinu za pranje vjetrobrana.
Jesu li brisači različitih veličina?
Da, brisači se proizvode u različitim veličinama. Prave se za različita vozila s vjetrobranima različitih veličina, što znači da ćete morati pronaći odgovarajući model za svoje vjetrobransko staklo.
